Zašto sam kao roditelj i psihijatar aktualno u strahu za psihičko zdravlje naše djece?
Zato što su zadnjih godinu dana okruženi različitim anti-Covid zabranama: ne smiju se družiti zbog mogućnosti širenja virusa, ne smiju ići u školu zbog mogućnosti širenja virusa, ne smiju se adekvatno educirati u školi zbog mogućnosti širenja virusa, ne smiju se baviti sportom zbog mogućnosti širenja virusa, ne smiju putovati zbog mogućnosti širenja virusa, ne smiju napredovati u svakom pogledu zbog mogućnosti širenja virusa……… Vjerojatno sam štogod i zaboravila spomenuti…. zbog mogućnosti širenja virusa. Usmjeriti ću se samo na blagodati sporta na psihu mladih. Mladi koji se bave sportom imaju osam puta veću vjerojatnost da će biti aktivni u sportu i u odrasloj dobi. Dokazano je da program tjelovježbe u trajanju od minimalno dva tjedna značajno poboljšava našu sposobnost učenja, efikasnost u donošenju odluka i procesiranje različitih informacija. Organizirane sportske aktivnosti pomažu djeci da razviju i poboljšaju kognitivnih vještina. Fizička aktivnost općenito je povezana s poboljšanim akademskim postignućima, uključujući ocjene i standardizirane ocjene na testu. Nadalje, takva aktivnost može utjecati na stavove i akademsko ponašanje, uključujući pojačanu koncentraciju, pažnju i poboljšano ponašanje u učionici. Srednjoškolski sportaši imaju manju vjerojatnost da puše cigarete i stvore različite ovisnosti i pate od usamljenosti i niskog samopoštovanja, u usporedbi s vršnjacima koji nisu sportaši. Tjelesna aktivnost, a posebno sport, mogu pozitivno utjecati na aspekte osobnog razvoja među mladima, poput samopoštovanja, postavljanja ciljeva i vodstva. Sport u adolescenata poboljšava mentalno zdravlje, zabavu i užitak, promiče timski rad i poboljšava samopouzdanje. Aktivni sportaši razlikuju se od populacije nesportaša po nizu osobina ličnosti, kao što je emocionalna stabilnost, samopouzdanje, ustrajnost, odgovornost, potreba za dominacijom, unapređuje samopoštovanje i fizički self-koncept, povećava zadovoljstvo sobom. Pojedinci koji su uključeni u timski sport, moraju prihvatiti grupne norme i preuzeti odgovarajuće uloge ili funkcije kako bi doprinijeli ostvarenju ciljeva grupe. Grupna dinamika nameće razvijanje socijalnih vještina, poput donošenja odluka, preuzimanja liderskih uloga, rješavanje smetnji u komunikaciji i sl. Mladi koji se bave sportom imaju socijalne vještine koje im olakšavaju uspostavljanje kontakata s osobama suprotnog spola, što povratno utiče na njihovu percepciju osobne romantične privlačnosti, a s druge strane, popularnost sporta i sportaša sama po sebi doprinosi njihovoj atraktivnosti za suprotni spol. Smatra se da nakon što smo svladali neki tjelesno zahtjevan zadatak, poput uspona do određene visine, igranja teniskog meča ili određenog broja pretrčanih kilometara, trebali bismo doživjeti osjećaj SAMO-DJELOTVORNOSTI. Ovaj osjećaj definira se kao uvjerenje da smo sposobni udovoljiti zahtjevima različitih zadataka koji se postavljaju pred nas, a dovodi do osjećaja postignuća i ponosa, što posljedično umanjuje negativne emocije i depresiju. Tjelesna aktivnost mogla bi pozitivno utjecati na naše mentalno zdravlje i zbog toga što nam sudjelovanje u njoj . Vježbanje odvraća pažnju od briga i frustracija, čime se podiže raspoloženje, ublažava depresiju, tjeskobu i stres, te poboljšava mentalne sposobnosti i samopoštovanje. Sportska aktivnost poboljšava naše mentalno zdravlje i kroz interakciju s drugim ljudima koja se odvija tijekom vježbanja i koja nam donosi zadovoljstvo. Za mlade u razvoju, od predškolskog doba do kraja srednje škole, poželjne su aktivnosti koje potiču cjelovit razvoj motorike, a time i psihe. Tu su sve sportske igre (košarka, nogomet, rukomet, odbojka), polivalentne jednostavne sportske aktivnosti poput borilačkih vještina i tenisa. Djeca se pravilno razvijaju, uče pravila igre, socijaliziraju se, uče gubiti i pobjeđivati, igraju se, zabavljaju se, druže se. Za studentsku mladež važna je redovita aktivnost zbog prekomjernog sjedenja i učenja. Za njih su korisne aktivnosti u prirodi (kretanje, hodanje, trčanje, orijentacijska kretanja, svi sportovi koji potiču druženje). Za djecu i mlade posebno su poželjni organizirani sportski kampovi u prirodi, čije bi programe trebali oblikovati različiti stručnjaci. I zato ekipa vratite se sportu što prije!!!. Aktualna situacija u kojoj se nalazimo uslijed epidemije COVID-19 i uvedenih strogih protuepidemijskih mjera, na žalost imati će različite dugoročne posljedice na psihofizičko zdravlje naše djece. Adolescencija je razdoblje u kojem većina vapi za pripadnočću u grupi vršnjaka i frendova koji imaju nešto zajedničkoga. Zabranjeno voće u adolescenciji je posebno slatko i popularno, stoga kako im je oduzeto i druženje, i sport, i neposrednost u slobodnoj i neograničenoj komunikaciji, i škola i potreba za učenjem novih znanja i vještina u okolini u kojoj je alkohol civilizacijski odobreni fenomen, za očekivati je porast incidencije alkoholne ovisnosti u ovoj populacijskoj grupi.
Adolescencija je sama po sebi emocionalno vrlo turbulentno i stresno razdoblje. Većina adolescenata prolazi kroz ovo prijelazno razdoblje bez većih problema, no oko trećine ipak osjeti depresivno raspoloženje ili afektivne poremećaje s većim emocionalnim ekstremima. Zbog navedenog adolescenti mogu započeti sa zlouporabom alkohola ili drugih psihoaktivnih tvari. Dokazano je da je mozak adolescenata ranjiviji od mozga odraslih u aktivnostima kao što je pretjerano alkoholiziranje. Alkohol može prekinuti sposobnost mladog mozga da uči životne vještine. Stoga, alkohol ne samo da utječe na ponašanje adolescenta, već može odmoći u učenju važnih životnih vještina kojima se mogu naučiti izbjegavati poteškoće u odrasloj dobi. Adolescenti koji zloupotrebljavaju alkohol imaju pojačani rizik od uključivanja u kriminalne radnje, delinkvenciju, češće se izlažu nezaštićenim spolnim odnosima, imaju više problema u školi i na poslu, podložni su psihološkom stresu i depresiji, češće puše i voze u alkoholiziranom stanju. Specifični znakovi zlouporabe alkohola u adolescenata: • Drugi članovi obitelji imaju problem s alkoholizmom • Neopravdani izostanci s nastave, iznenadno popuštanje u školskim rezultatima • Promjene prijatelja • Prestanak zainteresiranosti za dosadašnje omiljene vannastavne aktivnosti • Problemi s policijom • Posjedovanje alkohola ili opojniih droga • Posjedovanje lažnih dokumenata • Nepoznati izvor zarade • Tjelesne promjene kao što su gubitak pamćenja, poremećaj u govoru, gubitak kontrole u ponašanju • Zadržavanje na čudnim mjestima, kao što su garaže, odlagališta, haustorima. Najbolji način smanjivanja pojavnosti alkoholizma je prevencija. S programima prevencije alkoholne ovisnosti treba početi na razini osnovne škole. Cilj takvih programa treba biti edukacija ka formiranju pozitivnog stava prema zdravim stilovima života i preuzimanja odgovornosti za osobno zdravlje, rad na uspostavljanju uspješne komumikacije između roditelja i djece tijekom procesa odrastanja, senzibilizacija roditelja i prosvjetnih djelatnika na potrebu aktivnog mijenjanja stavova i navika štetnih po zdravlje, te usvajanje relevantnih spoznaja o problematici zlouporabe sredstava ovisnosti.. ![]() Nakon katastrofe, većina ljudi u konačnici dobro prođu i vrate se na uobičajenu razinu funkcioniranja. Iako se u početku mogu javiti uznemirujuće misli, osjećaji i fizički simptomi. Neki mogu razviti psihičke poremećaje, poput depresije, anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja. Problemi se mogu razviti odmah ili nakon nekog vremena od katastrofe. Postoje koraci koje pojedinci mogu poduzeti za sebe i svoju obitelj kako bi smanjili negativne učinke i poboljšali svoju sposobnost funkcioniranja kod kuće, na poslu i u školi. Uobičajene reakcije kod odraslih nakon katastrofe:
Korisni koraci nakon katastrofe
• 20% srednjoškolaca sada su pušači.
• 6.5% učenika osmih razreda trenutno puši. • 90% pušača započinje u 18. godini ili prije. Zdravstveni rizici mladih pušaća • Simptomi ovisnosti o nikotinu često se javljaju samo nekoliko tjedana ili čak samo nekoliko dana nakon što mladi započnu "eksperimentirati" s pušenjem. • Tinejdžeri koji puše imaju 3 puta veću vjerojatnost od nepušača da konzumiraju alkohol, 8 puta veću vjerojatnost da koriste marihuanu i 22 puta veću vjerojatnost da koriste kokain. • Pušenje je povezano s nizom drugih rizičnih ponašanja, poput heteroagresije i nezaštićenih spolnih odnosa. Kratkoročni rizici • Obojeni zubi, parodontalne bolesti, uključujući gubitak zuba. • Kronični kašalj, kronična upala ždrijela, emfizem i bronhitis, kao i sklonost virozama. • Blaga opstrukcija dišnih putova, smanjena funkcija pluća i smanjen rast pluća. • Otežano disanje. • Puls u mirovanju koji je dva do tri otkucaja u minuti brži od nepušača. • Pušači tinejdžeri vjerojatnije su posjetili liječnika ili druge zdravstvene radnike zbog emocionalnih ili psiholoških problema. • Pušenje šteti umanjuje kondiciju i izdržljivosti - čak i među mladim ljudima koji su trenirani u natjecateljskom sportu. • Gubitak sluha, problemi s vidom i povećane glavobolje. • Loš zadah i smanjen njuh. • Kosa, koža i odjeća mirišu na dim. Dugoročni rizici • Povećani rizik od srčanih bolesti. • Povećani rizik od kroničnih bolesti pluća. • Povećani rizik za razvoj karcinoma u različitim dijelovima tijela. • U prosjeku netko tko puši kutiju ili više cigareta svaki dan živi 7 godina manje od nekoga tko nikada nije pušio. Ovisnost o tinejdžerima i nikotinu • Iako mnogi pušači vjeruju da pušenje ublažava stres, to je zapravo glavni uzrok. Čini se da pušenje smanjuje stres samo zato što umanjuje razdražljivost i napetost uzrokovane ovisnošću o nikotinu. • Svaki dan 1200 djece mlađe od 18 godina postaju novi svakodnevni pušači. • Više od trećine djece koja ikad pokušaju pušiti postaju svakodnevni pušači prije nego što napuste srednju školu. • Stopa ovisnosti o pušenju viša je od stope ovisnosti o marihuani, alkoholu ili kokainu. • Mladi ljudi koji pokušaju prestati trpe iste simptome odvikavanja od nikotina kao i odrasli. Tinejdžeri i prekid ovisnosti • Intervencije savjetovanja uvelike poboljšavaju stopu prestanka pušenja među tinejdžerima. • Mladi ljudi koji se upišu u program odvikavanja od pušenja imaju dvostruko veću vjerojatnost da će uspjeti u odustajanju. • Adolescenti su vrlo zainteresirani za prekid pušenja: 82% pušača od 11 do 19 godina razmišlja o prestanku pušenja; 77% je ozbiljno pokušalo prestati u posljednjih godinu dana. to edit. Problemi s mentalnim zdravljem pogađaju otprilike 1 od 10 djece i mladih. Oni uključuju depresiju, anksioznost i poremećaj ponašanja i često su izravan odgovor na ono što se događa u njihovom životu. Zabrinjavajuće je što 70% djece i mladih koji imaju problem mentalnog zdravlja nisu imali dovoljno odgovarajuću intervenciju. Postoje određeni čimbenici rizika koji čine da će neka djeca i mladi vjerojatnije imati problema od druge djece, ali ne moraju nužno značiti da će se poteškoće razviti. Faktori rizika za razvoj psihičkih poremećaja u djece i mladih:
Emocionalno blagostanje djece je jednako važno kao i njihovo fizičko zdravlje. Dobro mentalno zdravlje omogućuje djeci i mladima da razviju otpornost sa suočavanje s onim što im život donosi i izrastu u stabilne i zadovoljne odrasle osobe. Kao roditelj igramo važnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja djece. Što svako dijete treba za dobro mentalno zdravlje? Dobro mentalno zdravlje omogućuje djeci da jasno razmišljaju, socijalno se razvijaju i uče nove vještine. Uz to, dobri prijatelji i ohrabrujuće riječi odraslih važni su za pomoć djeci u razvoju samopouzdanja, visokog samopoštovanja i zdravog emocionalnog pogleda na život. Svako je dijete specifično samo po sebi, međutim postoje određene karakteristike svojstvene djeci ovisno kojoj dobnoj skupini pripadaju.
Osnove za dobro mentalno zdravlje djeteta:
Jeste li znali da planinarenje ima pozitivno djelovanje na vaš mozak? Provoditi vrijeme u prirodi dokazano…
|
AutorVolim biti psihijatar, to je zanimanje slično rudararstvu samo što ja kopam po dušama. Ako mi osoba u čijem tijelu ta duša živi omogući da joj pomognem vratiti ravnotežu duše i tijela, čuda su moguća! Osjećaj je predobar! Arhiva
October 2024
kategorije |