BLAGODATI SPORTSKIH AKTIVNOSTI NA PSIHU MLADIH

Zašto sam kao roditelj i psihijatar aktualno u strahu za psihičko zdravlje naše djece?
Zato što su zadnjih godinu dana okruženi različitim anti-Covid zabranama: ne smiju se družiti zbog mogućnosti širenja virusa, ne smiju ići u školu zbog mogućnosti širenja virusa, ne smiju se adekvatno educirati u školi zbog mogućnosti širenja virusa, ne smiju se baviti sportom zbog mogućnosti širenja virusa, ne smiju putovati zbog mogućnosti širenja virusa, ne smiju napredovati u svakom pogledu zbog mogućnosti širenja virusa……… Vjerojatno sam štogod i zaboravila spomenuti…. zbog mogućnosti širenja virusa.
Usmjeriti ću se samo na blagodati sporta na psihu mladih.
Mladi koji se bave sportom imaju osam puta veću vjerojatnost da će biti aktivni u sportu i u odrasloj dobi.
Dokazano je da program tjelovježbe u trajanju od minimalno dva tjedna značajno poboljšava našu sposobnost učenja, efikasnost u donošenju odluka i procesiranje različitih informacija. Organizirane sportske aktivnosti pomažu djeci da razviju i poboljšaju kognitivnih vještina. Fizička aktivnost općenito je povezana s poboljšanim akademskim postignućima, uključujući ocjene i standardizirane ocjene na testu. Nadalje, takva aktivnost može utjecati na stavove i akademsko ponašanje, uključujući pojačanu koncentraciju, pažnju i poboljšano ponašanje u učionici.
Srednjoškolski sportaši imaju manju vjerojatnost da puše cigarete i stvore različite ovisnosti i pate od usamljenosti i niskog samopoštovanja, u usporedbi s vršnjacima koji nisu sportaši.
Tjelesna aktivnost, a posebno sport, mogu pozitivno utjecati na aspekte osobnog razvoja među mladima, poput samopoštovanja, postavljanja ciljeva i vodstva.
Sport u adolescenata poboljšava mentalno zdravlje, zabavu i užitak, promiče timski rad i poboljšava samopouzdanje.
Aktivni sportaši razlikuju se od populacije nesportaša po nizu osobina ličnosti, kao što je emocionalna stabilnost, samopouzdanje, ustrajnost, odgovornost, potreba za dominacijom, unapređuje samopoštovanje i fizički self-koncept, povećava zadovoljstvo sobom.
Pojedinci koji su uključeni u timski sport, moraju prihvatiti grupne norme i preuzeti odgovarajuće uloge ili funkcije kako bi doprinijeli ostvarenju ciljeva grupe. Grupna dinamika nameće razvijanje socijalnih vještina, poput donošenja odluka, preuzimanja liderskih uloga, rješavanje smetnji u komunikaciji i sl.
Mladi koji se bave sportom imaju socijalne vještine koje im olakšavaju uspostavljanje kontakata s osobama suprotnog spola, što povratno utiče na njihovu percepciju osobne romantične privlačnosti, a s druge strane, popularnost sporta i sportaša sama po sebi doprinosi njihovoj atraktivnosti za suprotni spol.
Smatra se da nakon što smo svladali neki tjelesno zahtjevan zadatak, poput uspona do određene visine, igranja teniskog meča ili određenog broja pretrčanih kilometara, trebali bismo doživjeti osjećaj SAMO-DJELOTVORNOSTI. Ovaj osjećaj definira se kao uvjerenje da smo sposobni udovoljiti zahtjevima različitih zadataka koji se postavljaju pred nas, a dovodi do osjećaja postignuća i ponosa, što posljedično umanjuje negativne emocije i depresiju.
Tjelesna aktivnost mogla bi pozitivno utjecati na naše mentalno zdravlje i zbog toga što nam sudjelovanje u njoj .
Vježbanje odvraća pažnju od briga i frustracija, čime se podiže raspoloženje, ublažava depresiju, tjeskobu i stres, te poboljšava mentalne sposobnosti i samopoštovanje. Sportska aktivnost poboljšava naše mentalno zdravlje i kroz interakciju s drugim ljudima koja se odvija tijekom vježbanja i koja nam donosi zadovoljstvo.
Za mlade u razvoju, od predškolskog doba do kraja srednje škole, poželjne su aktivnosti koje potiču cjelovit razvoj motorike, a time i psihe. Tu su sve sportske igre (košarka, nogomet, rukomet, odbojka), polivalentne jednostavne sportske aktivnosti poput borilačkih vještina i tenisa. Djeca se pravilno razvijaju, uče pravila igre, socijaliziraju se, uče gubiti i pobjeđivati, igraju se, zabavljaju se, druže se.
Za studentsku mladež važna je redovita aktivnost zbog prekomjernog sjedenja i učenja. Za njih su korisne aktivnosti u prirodi (kretanje, hodanje, trčanje, orijentacijska kretanja, svi sportovi koji potiču druženje). Za djecu i mlade posebno su poželjni organizirani sportski kampovi u prirodi, čije bi programe trebali oblikovati različiti stručnjaci.
I zato ekipa vratite se sportu što prije!!!.