Aktualna situacija u kojoj se nalazimo uslijed epidemije COVID-19 i uvedenih strogih protuepidemijskih mjera, na žalost imati će različite dugoročne posljedice na psihofizičko zdravlje naše djece. Adolescencija je razdoblje u kojem većina vapi za pripadnočću u grupi vršnjaka i frendova koji imaju nešto zajedničkoga. Zabranjeno voće u adolescenciji je posebno slatko i popularno, stoga kako im je oduzeto i druženje, i sport, i neposrednost u slobodnoj i neograničenoj komunikaciji, i škola i potreba za učenjem novih znanja i vještina u okolini u kojoj je alkohol civilizacijski odobreni fenomen, za očekivati je porast incidencije alkoholne ovisnosti u ovoj populacijskoj grupi.
Adolescencija je sama po sebi emocionalno vrlo turbulentno i stresno razdoblje. Većina adolescenata prolazi kroz ovo prijelazno razdoblje bez većih problema, no oko trećine ipak osjeti depresivno raspoloženje ili afektivne poremećaje s većim emocionalnim ekstremima.
Zbog navedenog adolescenti mogu započeti sa zlouporabom alkohola ili drugih psihoaktivnih tvari. Dokazano je da je mozak adolescenata ranjiviji od mozga odraslih u aktivnostima kao što je pretjerano alkoholiziranje.
Alkohol može prekinuti sposobnost mladog mozga da uči životne vještine. Stoga, alkohol ne samo da utječe na ponašanje adolescenta, već može odmoći u učenju važnih životnih vještina kojima se mogu naučiti izbjegavati poteškoće u odrasloj dobi.
Adolescenti koji zloupotrebljavaju alkohol imaju pojačani rizik od uključivanja u kriminalne radnje, delinkvenciju, češće se izlažu nezaštićenim spolnim odnosima, imaju više problema u školi i na poslu, podložni su psihološkom stresu i depresiji, češće puše i voze u alkoholiziranom stanju.
Specifični znakovi zlouporabe alkohola u adolescenata:
• Drugi članovi obitelji imaju problem s alkoholizmom
• Neopravdani izostanci s nastave, iznenadno popuštanje u školskim rezultatima
• Promjene prijatelja
• Prestanak zainteresiranosti za dosadašnje omiljene vannastavne aktivnosti
• Problemi s policijom
• Posjedovanje alkohola ili opojniih droga
• Posjedovanje lažnih dokumenata
• Nepoznati izvor zarade
• Tjelesne promjene kao što su gubitak pamćenja, poremećaj u govoru, gubitak kontrole u ponašanju
• Zadržavanje na čudnim mjestima, kao što su garaže, odlagališta, haustorima.
Najbolji način smanjivanja pojavnosti alkoholizma je prevencija. S programima prevencije alkoholne ovisnosti treba početi na razini osnovne škole. Cilj takvih programa treba biti edukacija ka formiranju pozitivnog stava prema zdravim stilovima života i preuzimanja odgovornosti za osobno zdravlje, rad na uspostavljanju uspješne komumikacije između roditelja i djece tijekom procesa odrastanja, senzibilizacija roditelja i prosvjetnih djelatnika na potrebu aktivnog mijenjanja stavova i navika štetnih po zdravlje, te usvajanje relevantnih spoznaja o problematici zlouporabe sredstava ovisnosti..

Nakon katastrofe, većina ljudi u konačnici dobro prođu i vrate se na uobičajenu razinu funkcioniranja. Iako se u početku mogu javiti uznemirujuće misli, osjećaji i fizički simptomi.
Neki mogu razviti psihičke poremećaje, poput depresije, anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja. Problemi se mogu razviti odmah ili nakon nekog vremena od katastrofe.
 
Postoje koraci koje pojedinci mogu poduzeti za sebe i svoju obitelj kako bi smanjili negativne učinke i poboljšali svoju sposobnost funkcioniranja kod kuće, na poslu i u školi.
 
Uobičajene reakcije kod odraslih nakon katastrofe:

• Problemi sa spavanjem (otežano uspavljivanje, višekratno buđenje tijekom noći)
• Tuga, depresija, hiperaktivnost, razdražljivost ili ljutnja
• Bez osjećaja ili tupost
• Nedostatak energije ili osjećaj iscrpljenosti cijelo vrijeme
• Nedostatak apetita ili preveliki apetit
• Problemi s koncentracijom ili osjećaj zbunjenosti
• Socijalna izolacija, smanjene ili ograničene aktivnosti
• Uvjerenje da nitko drugi nema iste reakcije kao vi
• Glavobolje, bolovi u trbuhu ili drugi tjelesni bolovi
• Zlouporaba alkohola, duhana, droga ili lijekova na recept (anksiolitici)

 
Korisni koraci nakon katastrofe

• Redovito jedite i pijte dovoljno tekućine, vježbajte i odmarajte se; briga o tijelu smanjuje negativne učinke stresa.
• Izbjegavajte konzumaciju alkohola, duhana i drugih droga za upravljanje stresnim osjećajima; ove tvari često dugoročno mogu stvoriti probleme.
• Pronađite zdrave načine za opuštanje: vježbe disanja, meditacija, mindfulness, umirujuća glazba.
• Bavite se zabavnim i obnavljajućim aktivnostima: vježbanje, boravak u prirodi, planinarenje, hobiji i društvene aktivnosti.
• Budite informirani o novostima u svezi katastrofe. Koristite vjerodostojne izvore informacija kako biste izbjegli špekulacije i lažne vijesti.
• Ograničite izloženost medijima o katastrofi, jer stalna uključenost može povećati razinu stresa.
• Ostanite povezani s prijateljima, obitelji, susjedima i prijateljima radi pružanja i primanja podrške. Pomaganje jedni drugima ima lječidbeno djelovanje.
• Saznajte koji su lokalni zdravstveni resursi dostupni; upotrijebite i podijelite ove podatke kako biste pomogli sebi i drugima.
• Sasvim je normalno imati različite osjećaje, kao i "dobre dane" i "loše dane" kao prirodni dio oporavka.
• ·Zatražite pomoć od zdravstvenih djelatnika ako se osjećate pod stresom i nakon nekoliko tjedana od katastrofe, ako imate stalnih problema na poslu ili kod kuće ili ako razmišljate o tome da naštetite sebi ili nekome drugome. 

• 20% srednjoškolaca sada su pušači.
• 6.5% učenika osmih razreda trenutno puši.
• 90% pušača započinje u 18. godini ili prije.
 
Zdravstveni rizici mladih pušaća
• Simptomi ovisnosti o nikotinu često se javljaju samo nekoliko tjedana ili čak samo nekoliko dana nakon što mladi započnu "eksperimentirati" s pušenjem.
• Tinejdžeri koji puše imaju 3 puta veću vjerojatnost od nepušača da konzumiraju alkohol, 8 puta veću vjerojatnost da koriste marihuanu i 22 puta veću vjerojatnost da koriste kokain.
• Pušenje je povezano s nizom drugih rizičnih ponašanja, poput heteroagresije i nezaštićenih spolnih odnosa.
 
Kratkoročni rizici
• Obojeni zubi, parodontalne bolesti, uključujući gubitak zuba.
• Kronični kašalj, kronična upala ždrijela, emfizem i bronhitis, kao i sklonost virozama.
• Blaga opstrukcija dišnih putova, smanjena funkcija pluća i smanjen rast pluća.
• Otežano disanje.
• Puls u mirovanju koji je dva do tri otkucaja u minuti brži od nepušača.
• Pušači tinejdžeri vjerojatnije su posjetili liječnika ili druge zdravstvene radnike zbog emocionalnih ili psiholoških problema.
• Pušenje šteti umanjuje kondiciju i izdržljivosti - čak i među mladim ljudima koji su trenirani u natjecateljskom sportu.
• Gubitak sluha, problemi s vidom i povećane glavobolje.
• Loš zadah i smanjen njuh.
• Kosa, koža i odjeća mirišu na dim.
 
Dugoročni rizici
• Povećani rizik od srčanih bolesti.
• Povećani rizik od kroničnih bolesti pluća.
• Povećani rizik za razvoj karcinoma u različitim dijelovima tijela.
• U prosjeku netko tko puši kutiju ili više cigareta svaki dan živi 7 godina manje od nekoga tko nikada nije pušio.
 
Ovisnost o tinejdžerima i nikotinu
• Iako mnogi pušači vjeruju da pušenje ublažava stres, to je zapravo glavni uzrok. Čini se da pušenje smanjuje stres samo zato što umanjuje razdražljivost i napetost uzrokovane ovisnošću o nikotinu.
• Svaki dan 1200 djece mlađe od 18 godina postaju novi svakodnevni pušači.
• Više od trećine djece koja ikad pokušaju pušiti postaju svakodnevni pušači prije nego što napuste srednju školu.
• Stopa ovisnosti o pušenju viša je od stope ovisnosti o marihuani, alkoholu ili kokainu.
• Mladi ljudi koji pokušaju prestati trpe iste simptome odvikavanja od nikotina kao i odrasli.
 
Tinejdžeri i prekid ovisnosti
• Intervencije savjetovanja uvelike poboljšavaju stopu prestanka pušenja među tinejdžerima.
• Mladi ljudi koji se upišu u program odvikavanja od pušenja imaju dvostruko veću vjerojatnost da će uspjeti u odustajanju.
• Adolescenti su vrlo zainteresirani za prekid pušenja: 82% pušača od 11 do 19 godina razmišlja o prestanku pušenja; 77% je ozbiljno pokušalo prestati u posljednjih godinu dana.
to edit.