Kada sabotiramo ili ometamo svoju sreću

Mnogi od nas potkopavaju ili sabotiraju svoju sreću, svjesno ili nesvjesno što dugoročno negativno utječu na naše emocionalno, mentalno ili fizičko blagostanje. Dva područja naših života koja najčešće stradaju zbog samo-sabotaže su karijera i osobni život.
 
Primjer svjesne samo-sabotaže: prestajemo s redovitom tjelovježbom iako nam je postala svakodnevna rutina. Izgovori: previše smo umorni da bismo vježbali, ili se namjerno zatrpavamo obavezama kako ne bi imali dovoljno vremena tijekom dana.
 
Primjer nesvjesne samo-sabotaže: uvjeravamo sami sebe da imamo dovoljno vremena za završetak zadatka na poslu. Ne vidimo da nam čekanje do posljednjeg trenutka umanjuj mogućnosti za kvalitetno odrađivanje projekta.
 
Uobičajeni znakovi samo-sabotaže
 
• Perfekcionizam
• Sindrom varalice
• Narcističke prilagodbe
• Odugovlačenje
• Nevjera
​• "Odbacivanje" veze koja obećava
• Usmjeravanje energije na krive načine
• Ograničavanje angažmana u vezi
• Emocionalna ("ugodna") prehrana
• Samoliječenje
 
Tri najčešća samo-sabotirajuća ponašanja
 
1. Govoriti jedno, raditi drugo
Kada koristimo ovaj obrazac, naše ponašanje, vrijednosti i misli često su neusklađene. Licemjerje je crvena zastava narcisoidnog ponašanja u kojem se projekcija koristi kao obrambeni mehanizam za odgurivanje osjećaja niskog samopoštovanja ili poljuljanog vlastitog identiteta.
 
Na poslu: licemjerje se vidi kada šef ili menadžer savjetuje zaposlenicima da ne koriste svoje telefone tijekom sastanaka tima, s tim da on iste koristi. Ili, možda imamo naviku ustajati prekasno ujutro, zbog čega kasnimo na posao, ali nakon što smo sami sebe počastili svojom točnošću.
 
U vezama: Možemo upoznati nekoga tko se odrekao određene "vrste" partnera, jer ga podsjeća na njegovu prošlu traumu ili nekoga sa sličnim karakternim osobinama ili obrascima ponašanja kao toksična osoba iz prošlog života.  
 
2. Nasilno ili zanemareno djetinjstvo
Zanemarivanje ili odbacivanje tijekom djetinjstva može utjecati na naše samovrednovanje i samopoštovanje, uključujući razvoj mogućih problema s našom slikom o sebi i identitetom. Povijest traume ili zlostavljanja može utjecati na našu sposobnost da vjerujemo sebi i drugima ili da budemo ranjivi i distancirani u odnosima.
 
Na poslu: Iz samoodržanja ili zbog nepovjerenja prema ljudima, osoba možda neće sudjelovati u događajima vezanim za posao ili može ograničiti svoja razmišljanja ili ideje zbog straha od osude. U najgorem slučaju, ovaj obrazac može ograničiti napredovanje ili može dovesti do otpuštanja osobe s posla jer nije timski igrač.
 
U odnosima: možemo razviti "prisilu da ponavljamo svoju traumu", neprerađenu bol ili strahove od napuštanja zbog čega ulazimo iz jedne veze u drugu. Partner dobiva ulogu roditelja zlostavljača. Strah od napuštanja je zapravo strah od bliskosti i povezanosti.
 
3. Strah od neuspjeha i strah od uspjeha
Netko tko se boji uspjeha može potkopavati svoja dostignuća ili sabotirati svoje šanse za napredovanje ili rast.
 
Na poslu: Zbog ovih strahova osoba se potkopava na način da namjerno zaostaje u znanju i riskira stručno stagniranje. Ili možda previše brine što drugi kažu ili misle kada dobije zasluženo promaknuće, pa sabotira svoje šanse da ga uopće dobiju.
 
U odnosima: Zbog nerazriješene traume i obrasca ponašanja nesvjesno tražimo odnose koji u konačnici vode do neuspjeha. Možemo odabrati partnera koji nije emocionalno kompatibilan s nama ili koji nema kapaciteta u potpunosti se predati, pa je veza osuđena na propast. Možemo se sami bojati uspješne veze i početi stvarati probleme i time sabotirati sami tu vezu.
 
Prepoznavanje obrazaca samo-sabotaže
 
Samosvijest je prvi korak ne samo za uočavanje obrasca ponašanja, već i sposobnosti prepoznavanja odakle potječe. Mnogo puta, da bismo u potpunosti razumjeli "kako" se pojavio obrazac samo-sabotaže, moramo ispitati svoja najranija iskustva i njihov utjecaj na naše navike.
 
Kako zaustaviti samo-sabotiranje
 
Samo-sabotaža nije dio našeg karaktera, niti definira tko smo, niti briše naše znanje i talente, stoga je moguće samo-sabotažu zamijeniti samo-napredovanjem. Krenite jednostavno i postupno dodavati sve više metoda samo-napredovanja sve dok vaš unutarnji kritičar ne prestane sprječavati vaš uspjeh i sreću.
 
Osam savjeta za prestanak samo-sabotiranja
 
1. Pojačajte svoju samosvijest
Provedite vrijeme u samorefleksiji kako biste povećali svoju samosvijest o vlastitom samo-sabotiranju. Pokušajte redovito pisati dnevnik kako biste dokumentirali svoja ponašanja i misaone obrasce i vidjeli možete li prepoznati od kuda dolaze. Kako razvijate uvid u sebe, možete postati svjesniji o tome gdje trebate napraviti promjene.
 
2. Pogledaj prije nego što skočiš
Ova stara poslovica krije mudrost za moderne samo-sabotere. Kad počnete primjećivati ​​negativna ponašanja, misli i osjećaje, zapitajte se pomažu li vam te navike ili vam štete. Često se osjećamo pod pritiskom da nešto činimo (ili izbjegavamo) iz straha, tako da odvojite trenutak da odlučite hoće li vas nešto zadržati ili pomaknuti naprijed.
3. Postavite smislene ciljeve i akcijski plan
Smisleni ciljevi pomažu vam živjeti s namjerom. Još snažnije, napravite smislene ciljeve s određenim radnjama. Uzmite u obzir svoje najdublje vrijednosti kada postavljate svoje ciljeve. Što više želite u svom životu? Što stvara osjećaj smisla i svrhe? Zbog čega se osjećate energično i živo? Zatim odlučite koje male korake možete poduzeti da se pomaknete prema cilju.
 
4. Napravite male promjene
Pozitivno djelovanje svakako pobjeđuje samo-poražavajuće djelovanje, ali zapamtite da se navike najučinkovitije mijenjaju malim koracima. Zamijenite jednu misao ili ponašanje svaki dan i dajte si vremena da ta promjena postane navika.
 
5. Sprijateljite se sa sobom
Unutarnji kritičar primarni je čimbenik u osnovi samo-sabotaže. Stoga je zamjena automatskih, samokritičnih misli s onima koji više njeguju, ključni korak u zaustavljanju samo-sabotaže. Razvijte nježan, prihvaćajući stav prema samome sebi priznavanjem svojih emocija i prihvaćanjem prošlih pogrešaka kao neminovni dio svoje promjene i rasta.
 
6. Upoznajte i prihvatite svoje prednosti
Svatko ima snagu karaktera koja mu može pomoći da napreduje nakon što se prepozna, prizna i prigrli. Razmislite o svojim jakim stranama, identificirajući ne samo stvari koje radite dobro, već i stavove koji su vam dragi i pozitivne emocije koje doživljavate. Kada se osjećate najbolje? Poznavanje svojih jakih strana i pronalaženje načina da iskoristite te prednosti - barem jednu svaki dan može pomoći da razvijete ljubav prema sebi.
 
7. Vježbajte Mindfulness
Mindfulness je način života koji uključuje potpunu prisutnost i utemeljenost u svakom trenutku. Pomaže vam da odvojite prošlost od sadašnjosti, kao i misli od stvarnosti. To vam, pak, pomaže da odaberete kako ćete odgovoriti na problematičnu situaciju ili osobu.
 
8. Radite s terapeutom za mentalno zdravlje
Terapeut vas može nježno voditi prema dubljem samo-razumijevanju. On također pruža savjete i strategije za suočavanje sa samo-sabotirajućim mislima i pronalaženje načina da pojačate emocionalnu brigu o sebi. Pronađite terapeuta s kojim se osjećate ugodno i započnite proces transformacije svog života.
 
Samo-sabotaža nije karakterna mana. Nije ništa više od sklopa ponašanja, koji obično proizlaze iz negativnih uvjerenja temeljenih na strahu iz ranijeg života, koji nas sprječava da postignemo svoje ciljeve u jednom ili više područja. Život koji zamišljate je nadohvat ruke.