​Koji su uzroci agresivnog ponašanja u čovjeka?

Moglo bi se reći da nam je agresija urođena karakteristika, no to ne znači da je agresija naša svakodnevica. Možemo reagirati agresivno u situacijama u kojima nam je neugodno ili se bojimo ili kada nas druga osoba isprovocira, ali u istim situacijama možemo reagirati posve pozitivno i smireno.
Agresija je pod kontrolom dijela mozga koji se zove amigdala. Amigdala je odgovorna za reguliranje naših percepcija na agresiju i strah. Amigdala uočava i reagira na opasnost što može rezultirati agresivnim odgovorom. Amigdala je pod kontrolom dijela mozga koje se zove prefrontalna kora (smještena iza čela) koja pomaže u regulaciji negativnih emocija, pa i agresije.
Za razvoj agresije u tijelu vrlo su važni hormoni, s tim da je najbitniji testosteron i za muškarce i žene. Testosteron direktno povećava stres i negativne emocije (npr. vrijeđanje) a time i mogućnost razvoja agresije. Dokazano je da manjak serotonina („hormon sreće“) povećava rizik od buduće agresije.
Konzumacija alkohola i narkotika povećava razvoj agresije na više načina:

• remećenjem izvršnih radnji, tj. kognitivnih sposobnosti koje nam pomažu da planiramo, organiziramo, razumijemo, postižemo ciljeve, kontroliramo emocije i inhibiramo (držimo pod kontrolom) nepoželjno ponašanje
• fokusiranjem na samoga sebe i umanjivanjem svijesti o socijalnim situacijama (tj. dozvoljenom ponašanju)
• smanjenjem pažnje čime se smanjuje uvid u negativne ishode našeg ponašanja (npr. agresivnog)

Agresiju mogu potaknuti različiti stimulirajući impulsi, npr. vožnja biciklom, erotski filmovi, jaka buka i muzika. Također sve se više govori da su visoke temperature uzrok većoj razini agresije i nasilju, tako da postoje brojna istraživanja o proučavanju povezanosti vrućine i agresije kao posljedica globalnog zagrijavanja naše planete Zemlje.
Mogućnost gubitka kontrole nad agresijom puno je češća kada smo ljuti, loše raspoloženi, umorni, u bolovima, bolesni, frustrirani, ali i kod negativnih događaja i neugode koju nam mogu stvarati negativne misli.
Posebno bih naglasila prenesenu agresiju koja se javlja kada negativne emocije uzrokovane određenom osobom potaknu agresiju prema nekoj drugoj osobi koja nema veze s izvorom frustracije.
Dokazano je da osobe koje su napadnute i ne mogu se boriti upravo protiv te osobe postanu jako agresivne prema drugim nevinim osobama i to često prema osobama koje su sličnog izgleda ili karakteristika pravom izvoru provokacije (npr. vršnjaci).
Ponavljajuća provokacija od drugih osoba, može biti pokretač za agresiju ukoliko je osoba izložena negativnoj emociji kakav je strah od smrti ili bolesti (npr. život u lock down-u tijekom epidemije Corona virusa).